Bajkopisac snova

 S nevjericom smo i velikom tugom primili vijest da je u Zagrebu 12. prosinca umro Želimir Hercigonja, cijenjeni i višestruko nagrađivan hrvatski pisac za djecu, mlade i odrasle čitatelje. Rođen 29. ožujka 1956. u Zagrebu, po zanimanju pravnik, član Društva hrvatskih pisaca, koji u svom opusu ima objavljenu bogatu paletu bajki, priča, romana, poezije i scenarija, najveći trag u književnosti ostavlja svojom bajkovitom prozom. Hercigonjine zbirke bajki Bajkovnica, Srebrnasta nit snova i Vladar ledene osame drže se vrhuncima hrvatske književne bajke i  iznimnim prinosom hrvatskoj dječjoj književnoj sceni.

Želimir Hercigonja bio je lektirni autor  / Snimio Goran Stanzl / PIXSELL

Pet Hercigonjinih djela Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvrstilo je u lektirni popis za učenike osnovnih škola: Prašnjavko, Kjel, crna labud-ptica, Vodenjak i stara kruška i Poštar Zeko Brzonogi i Tajni leksikon, koji je dosad doživio brojna izdanja. Na temelju svojega književnog rada uvršten je i u Hrvatsku književnu enciklopediju. „Njegov izraz karakterizira bogatstvo pjesničkih slika i lijep jezik, zahvaljujući promišljeno izabranim riječima i osjećaju za skladan poredak. U suvremenoj literaturi za djecu nećemo pronaći mnogo pisaca tako raskošnog jezičnog izraza, a upravo je za malu djecu važno da čuju dobru riječ i rečenicu“ (Dubravka Težak).

Nedavno je na Interliberu predstavljena njegova najnovija knjiga Priče iz tajanstvenih dubina mora i oceana, u izdanju zagrebačke Alfe, nastala nakon prije godinu dana objavljene mu izvrsne knjige za djecu Priče iz šume, s livada, polja i jezera. Knjiga o moru sjedinjuje dvanaest zanimljivih priča o morskome životinjskom i biljnom svijetu, sa snažnom alegorijom na ljudske zajednice, kao u priči Kvin i Par, jednojajčani blizanci grbavoga kuta, u kojoj je prikazan lagodan i isprazan život podmorskih influensera, s velikim brojem fanova na društvenim mrežama.

Kao predsjednik Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade i kao član radne skupine Društva hrvatskih književnika nerijetko je upozoravao na višegodišnja kršenja Zakona o autorskim i srodnim pravima u udžbenicima i pri posudbi knjiga.

Nakon završetka pravničkoga posla svakodnevno se prepuštao svojim životnim radostima: pisanju, rolanju, plivanju, vožnji biciklom, hranjenju labudova na zagrebačkome Jarunu i dugim šetnjama „koje oplemenjuju život i uz ljubav i slušanje glazbe daju mu onaj istinski smisao“. Mnoge objavljene knjige najbolji su dokaz strasti Želimira Hercigonje za pisanjem i stvaranjem književnih djela za djecu i mlade. Osim navedenih objavio je sljedeća djela: Trn ljetne ljubavi, Tanja: opori zapis iz domskog života, Dogodovštine iz Drek rivera, Karkale: vladar tame, Maslačkova kruna, Tuga, radost i divlja svinja, Zvjezdica Sjeverčica, Noštromo Jakša, Princeza Pif, Pripovijetka o rosi, srcu i snovima, Bajkopisi za djecu.

 „Ovaj pjesnik bajke živi u svome carstvu koje uspijeva vrlo brzo, jasno i jednostavno približiti čitateljima...” (Branko Pilaš).

Zbogom, Želimire!